Duljina dana na Zemlji varira za nekoliko milisekundi, što je zabilježeno tijekom desetljeća. Dosadašnji istraživači su povezali te promjene s atmosferskim i oceanskim procesima, velikim potresima i topljenjem ledenjaka, ali ti faktori ne objašnjavaju sve varijacije. Najnovije istraživanje predlaže da se unutarnje jezgro okreće različitom brzinom od ostatka planeta, što uzrokuje pomak u odnosu na neujednačenosti mase u plaštu. Gravitacija nastoji vratiti jezgro u stabilniji položaj, dok druge sile unutar Zemlje stvaraju „potez-povlačenje“ koje dovodi do malih ubrzanja i usporavanja rotacije. Model temeljen na seizmičkim podacima o rotaciji unutarnjeg jezgra i kretanju tekućeg metala u vanjskom jezgru, rekonstruiran za razdoblje 1964.–2019., precizno je reproducirao opažene promjene duljine dana.