Studija Sveučilišta u Lundu otkrila je da se u ljudskim stanicama i stanicama čimpanze razlika u aktivaciji gena ZNF558, koji kontrolira druge gene, može pripisati duljini ponavljajućeg segmenta DNA. U čimpanze je taj segment obično dulji, a njegova duljina utječe na to hoće li se ZNF558 aktivirati u razvojnim stanicama prednjeg mozga.
Eksperimentalno mijenjanje duljine segmenta promijenilo je rast i obrasce izražavanja gena u laboratorijskim ljudskim organoidima mozga. Rezultati pokazuju da promjene u regulaciji gena, a ne u samoj strukturi proteina, mogu dovesti do razvojnih razlika između dviju vrsta.
To otkriće pruža mehanizam koji se može dalje istraživati u kontekstu evolucije ljudskog mozga.
