Istraživačka skupina sa Sveučilišta McGill razvila je bioračunalo temeljeno na bakterijama koje može rješavati velike, složene zadatke uz mali dio memorije i resursa potrebnih klasičnim računalima. Bakterije u takvom sustavu istodobno istražuju mnoga moguća rješenja, za razliku od elektroničkih računala koja ih ispituju jedno za drugim.
Dijeljenjem bakterije stvaraju dodatne biološke „procesore“, čime se broj aktivnih čipova može povećati na milijun istodobno. Rad je objavljen u časopisu Microsystems & Nanoengineering nakon dvadesetogodišnje suradnje istraživača iz Kanade, Europe, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.
Za biokomputer su klasične probleme pretvorili u graf mogućih izbora i rekonstruirali ga kao mrežu mikroskopskih, međusobno povezanih kanala kroz koje bakterije putuju. Rast bakterija reguliraju temperaturom, a automatizirana analiza slika otkriva koje su rute zadovoljile zadane uvjete.
