Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, objašnjava da postoji jaz između načelnog prihvaćanja koncepta održivosti i njegove stvarne primjene na terenu u Hrvatskoj.
Navodi da svi žele održivi turizam, ali istodobno i sve više turista, što je često u suprotnosti. Kao primjer navodi Dubrovnik, gdje je broj jedinica kratkoročnog turističkog najma u povijesnoj jezgri između 2017. i 2025. godine porastao 53 posto.
Hrvatska ima Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, ali pitanje je koliko će ona utjecati na odluke na terenu. Održivost u turizmu ima više dimenzija – okolišnu, ekonomsku, društvenu i kulturnu.
Važno je pitati čemu vrijedi turistička destinacija koja ostvaruje izvrsne prihode ako si njezini stanovnici više ne mogu priuštiti život u vlastitom gradu.
