Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open analiziralo je podatke 88 905 odraslih osoba starijih od četrdeset godina. Sudionici su tjedan dana nosili senzore na zapešću koji su bilježili izloženost umjetnoj svjetlosti između 00:30 i 06:00 sati.
Tijekom 9,5 godina praćenja osobe s najvećom noćnom izloženošću imale su 56 % veći rizik od zatajenja srca i do 56 % veći rizik od srčanog udara u odnosu na one s najmanjom izloženošću. Također je zabilježen do 30 % veći rizik od moždanog udara kod najizloženijih.
Stručnjaci te rezultate povezuju s poremećajem cirkadijalnog ritma, odnosno prirodnog biološkog sata organizma.














































