Petnaestogodišnji učenici u Europskoj uniji pokazuju nedovoljno dobre rezultate u sva tri ključna područja, što uključuje matematiku, čitanje i prirodoslovlje. Prema rezultatima testiranja PISA, 33,9 posto učenika postiže nedovoljno dobre rezultate u matematici, 31,3 posto u čitanju i 25,9 posto u prirodoslovlju. U Hrvatskoj, učenici su ostvarili 476 bodova u prirodoslovlju, što je šest bodova manje od prosjeka OECD-a. Oko 25 posto hrvatskih učenika nije dosegnulo osnovnu razinu u prirodoslovlju, dok je oko pet posto učenika ostvarilo najviše razine. Rezultati također pokazuju velike izazove povezane s ravnopravnošću, jer učenici u nepovoljnom položaju imaju veću vjerojatnost da će postići slabe rezultate. Digitalna distrakcija, nekritičko korištenje umjetne inteligencije i smanjena angažiranost roditelja navode se kao razlozi za slabije rezultate učenika.