Cilj od 10.000 koraka dnevno, koji se često navodi kao univerzalna preporuka za zdravlje, zapravo potječe iz marketinške kampanje iz 1960-ih godina. Taj je cilj nastao u Japanu kao dio promocije prvog nosivog uređaja za praćenje tjelesne aktivnosti, Manpo-keija, što doslovno znači „mjerač 10.000 koraka”. Uređaj je osmišljen kako bi iskoristio popularnost Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, temeljen na primitivnim znanstvenim dokazima o pozitivnim zdravstvenim učincima hodanja. Nedavna istraživanja, uključujući pregled objavljen u časopisu The Lancet Public Health 2025. godine, koji je analizirao podatke više od 160.000 odraslih osoba diljem svijeta, pokazala su da se značajne zdravstvene koristi postižu i prije dosezanja 10.000 koraka. Studija je utvrdila da 7.000 koraka dnevno značajno smanjuje zdravstvene rizike u usporedbi s manje od 2.000 koraka. Iako se koristi povećavaju s aktivnošću, mnoga poboljšanja zdravlja počinju se stabilizirati nakon 7.000 koraka dnevno, s iznimkom demencije, gdje se daljnja poboljšanja bilježe s više prijeđenih koraka.
Znanost preispituje preporuku od 10.000 koraka dnevno
Izvori
Originalni sadržaj iz javnih izvora. Pune članke ne objavljujemo — kliknite za izvornu publikaciju.
- AZFamily (2026-08-23 15:08) Pročitaj original ↗
AI će pretražiti dodatne izvore i sintetizirati detaljniji sažetak (8-12 rečenica) iz više izvora. Rezultat se ne sprema javno i ne indeksira.