Istraživači s Princeton University razvili su alat koji primjenom umjetne inteligencije povezuje morfologiju biomolekularnih kapljica u stanicama s funkcionalnim učincima lijekova. Uz pomoć dubokog učenja i naprednog mikroskopa, tim je identificirao četiri osnovne kategorije oblika nukleolusa, uključujući „kapu“ i „ogrlicu“, koje upućuju na stresne odgovore stanica.
Dva poznata protukancerska lijeka izazvala su pojavu „kapa“, dok je topotekan doveo do nove morfologije nazvane „cvijet“, što ukazuje na ulogu enzima TOP1 u održavanju organizacije nukleolusa.
