Korištenje digitalne poljoprivrede širi se diljem Afrike, a alati poput umjetne inteligencije, senzora i blockchaina pružaju poljoprivrednicima informacije o vremenu, štetnicima, tržištima i upravljanju gospodarstvom. Umjetna inteligencija može analizirati slike i druge podatke s polja kako bi otkrila probleme i podržala odluke, dok sustavi digitalne sljedivosti bilježe podrijetlo hrane i njezin tijek kroz opskrbni lanac.
Istraživači koji su pregledali radove objavljene od 2005. do 2025. godine zaključili su da većina postojećih pristupa pretjerano naglašava tehničke mogućnosti, a premalo se posvećuje korisnicima, uvjetima rada i pravilima prikupljanja i dijeljenja podataka. Nedostatak jasnih pravila o tome tko kontrolira poljoprivredne podatke, kako poljoprivrednici ostvaruju korist i kako digitalni sustavi zadovoljavaju potrebe malih proizvođača istaknut je kao ključni problem.
Autori predlažu kombinaciju sposobnosti umjetne inteligencije za predviđanje problema s mogućnošću blockchaina da zaštiti zapise, čime bi se poljoprivrednicima omogućilo donošenje boljih odluka, praćenje proizvoda i veća uključenost u održivu proizvodnju.
