Današnji kalendar naziva se gregorijanski i razvio se iz rimskog kalendara. U početku je rimska godina imala samo deset mjeseci i započinjala je u ožujku, što objašnjava zašto imena mjeseci rujan, listopad, studeni i prosinac na latinskom (September, October, November, December) znače sedmi, osmi, deveti i deseti mjesec.
Kasnije su dodani siječanj i veljača kako bi se godina uskladila sa Sunčevom godinom. Hrvatski nazivi mjeseci povezani su s prirodom i radovima u polju; na primjer, siječanj označava vrijeme kada se siječe drvo, a travanj mjesec kada raste trava.
Ta jezična tradicija čini hrvatske nazive jedinstvenima u usporedbi s većinom europskih jezika koji se temelje na latinskim korijenima.
