Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, a njezina se učestalost u svijetu više nego udvostručila od 1990. godine. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2,6 milijardi odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, od čega 940 milijuna živi s debljinom.
Hrvatska zauzima vodeće mjesto u Europskoj uniji po udjelu osoba s viškom kilograma, s čak 65 posto odraslog stanovništva koje ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Arya Sharma, svjetski stručnjak za debljinu, ističe da se pretilost ne može svesti samo na prehrambene navike ili snagu volje, već je rezultat složenog međudjelovanja bioloških, psiholoških, bihevioralnih i okolišnih čimbenika.
Genetski čimbenici igraju veliku ulogu u sklonosti razvoju pretilosti, što znači da su neki ljudi podložniji debljanju od drugih unatoč istom okruženju. Pretilost narušava rad različitih organskih sustava i povećava rizik od niza kroničnih bolesti.
