Nedavno istraživanje znanstvenika Sveučilišta u Beču otkrilo je da je trodimenzionalna organizacija genoma kod hobotnica i drugih glavonožaca mogla igrati važnu ulogu u evoluciji njihovih izuzetnih kognitivnih sposobnosti. Ova skupina morskih životinja, uključujući hobotnice, lignje i sipice, posjeduje velike i složene živčane sustave s visokorazvijenim neuronskim mrežama.
Hobotnice su posebno pokazale impresivne sposobnosti rješavanja problema i mogućnost brze promjene izgleda pomoću kamuflaže. Prema analizi istraživača, važan događaj u evoluciji glavonožaca prije stotina milijuna godina mogao je biti odgovoran za uspostavu genetskih temelja za izuzetna ponašanja koja se promatraju kod modernih hobotnica i njihovih srodnika.
Starinsko preuređenje DNK dramatično je promijenilo način na koji je genetski materijal bio raspoređen unutar stanica, dovodeći ranije udaljene regije genoma u međusobnu blizinu. Ovo preuređenje moglo je imati dubok utjecaj na regulaciju gena kod glavonožaca.
Razumijevanje ovog starinskog preuređenja moglo bi otkriti više od toga kako su glavonožci evoluirali, već i pružiti nove uvide u to kako se kompleksna biološka svojstva pojavljuju tijekom evolucije.
