Štednja novca za nepredviđene troškove, školovanje djece ili kupnju nekretnine nije dovoljna, već je ključno i gdje čuvamo vrijednost novca. Tradicionalno se štednja povezivala s novcem na računu ili oročenim depozitom, no danas se građani okreću i državnim vrijednosnim papirima, fondovima, dionicama ili drugim oblicima ulaganja. Diversifikacija, odnosno raspoređivanje imovine u više različitih kategorija, postaje sve važnija kako bi se smanjila ovisnost o samo jednom obliku imovine. Fizičko investicijsko zlato također ima svoje mjesto u osobnim financijama, jer ga neki ulagači biraju kao dugoročnu pričuvu vrijednosti, dok ga drugi uključuju u imovinu kako bi je dodatno diversificirali. Inflacija može utjecati na kupovnu moć novca, pa je važno razmatrati i imovinu čija se vrijednost ne kreće uvijek jednako kao vrijednost klasičnih financijskih instrumenata. Zlato je globalno prepoznato, njegova je količina ograničena i ne predstavlja obvezu banke, tvrtke ili države, ali njegova cijena može rasti ili padati na tržištu.