U kozmologiji sve veću pozornost privlači razdoblje poznato kao nukleosinteza nakon Velikog praska (BBN). BBN se dogodila otprilike deset minuta nakon samog praska, kada je svemir još bio izuzetno gust i vruć. U tom trenutku slobodni protoni i neutroni počeli su se spajati u jezgre, najprije stvarajući deuterij, a potom tritij i druge izotope. Iako je kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje (CMB) nastalo 400 000 godina poslije praska i tradicionalno se smatra glavnim alatom za mjerenje šest temeljnih kozmoloških parametara, BBN sve više pokazuje da može doprinijeti istim mjerenjima.