Rekordne vrućine i dugotrajne suše ovoga su ljeta uzrokovale povijesno niske vodostaje europskih rijeka, što je prisililo nuklearne elektrane na smanjenje ili obustavu proizvodnje zbog nedostatka vode za hlađenje reaktora. Trideset i osam država svijeta, uključujući Hrvatsku, obvezalo se koristiti nuklearnu energiju u borbi protiv klimatskih promjena, temeljeći na njoj svoje planove dekarbonizacije. Politička podrška nuklearnoj energiji formalizirana je u prosincu 2023. na klimatskom summitu COP28 u Dubaiju, gdje je dvadesetak zemalja potpisalo „Deklaraciju o utrostručenju nuklearne energije do 2050. godine“. Ta je deklaracija proširena na 38 zemalja sa svih kontinenata, uključujući Kinu, Brazil, Italiju i Južnu Afriku. Unutar Europske unije, francuska inicijativa prerasla je u Nuklearni savez, koji okuplja 16 sudionika, uključujući Hrvatsku, s ciljem dosezanja 150 gigavata nuklearnog kapaciteta EU-a do 2050. godine. Nasuprot tome, njemačka „Koalicija prijatelja obnovljivih izvora“ protivi se izjednačavanju nuklearne energije s vjetrom i solarnom energijom u regulatornom smislu.