Znanstvenici su u novom istraživanju analizirali podatke 31.044 odrasle osobe starije od 40 godina prikupljene u američkom Nacionalnom istraživanju zdravlja i prehrane od 1999. do 2018. godine. Tijekom praćenja, čiji je medijan trajanja bio 8,6 godine, zabilježeno je 7.129 smrtnih slučajeva, od čega je 2.259 pripisano kardiovaskularnim uzrocima. Uspoređujući osobe koje prvi obrok jedu između 7 i 8 sati s onima koje jedu između 8 i 10 sati, otkriveno je da je smrtnost od svih uzroka bila 10 % veća kod kasnijih. Smrtnost je bila 19 % veća kod onih koji prvi obrok jedu između 10 i 12 sati, a 29 % veća kod onih koji prvi obrok konzumiraju nakon podneva. Kod osoba koje prvi obrok jedu nakon podneva smrtnost od kardiovaskularnih uzroka bila je 46 % veća, a pedesetogodišnjaci u toj skupini imali su u prosjeku 2,46 godine kraće očekivano preostalo trajanje života. Analiza vremena posljednjeg obroka pokazala je da je završetak unosa hrane prije 19 sati povezan s 13 % većom smrtnosti od svih uzroka u odnosu na večeru između 19 i 20 sati, dok je konzumacija nakon ponoći povećala rizik za 27 %, pri čemu je najniži rizik zabilježen oko 20 sati.
Kasniji doručak povezan s većim rizikom od ranog umiranja
Izvori
Originalni sadržaj iz javnih izvora. Pune članke ne objavljujemo — kliknite za izvornu publikaciju.
- Dnevnik.hr (2026-08-21 12:07) Pročitaj original ↗
AI će pretražiti dodatne izvore i sintetizirati detaljniji sažetak (8-12 rečenica) iz više izvora. Rezultat se ne sprema javno i ne indeksira.