Hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima omogućeno je da se vrate u Hrvatsku i rade, putem potvrde koju im Ministarstvo demografije i iseljeništva izdaje u suradnji s MUP-om. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, izvan Hrvatske živi otprilike isto toliko Hrvata i njihovih potomaka kao i u Hrvatskoj. Joško Lokas, koji se prije 21 godine vratio na dalmatinski krš, kaže da je dom samo jedan i da se nije mogao odreći korijena. Njegova supruga Ana navodi da iseljenici osjećaju duboku povezanost sa zavičajem predaka. Prvi veliki val iseljavanja Hrvata krenuo je krajem 19. stoljeća zbog propasti hrvatskog vinogradarstva. Camila Beović, povratnica koja se prije četiri godine vratila u Hrvatsku, kaže da je puno potomaka iseljenika zainteresiranih za život i rad u Hrvatskoj, posebno iz Čilea, Argentine, Perua i Bolivije.