Međunarodni tim znanstvenika analizirao je 243 drevna genoma s 31 arheološkog nalazišta na Pirenejskom poluotoku, obuhvaćajući razdoblje od prvog do osmog stoljeća. Istraživanje je pokazalo da je rimsko osvajanje imalo znatno veći utjecaj na genetički sastav stanovništva nego kasniji dolazak germanskih i drugih skupina.
Zajednice iz rimskog razdoblja bile su genetički raznolikije od onih iz željeznog doba, s tragovima podrijetla iz istočnog Sredozemlja i sjeverne Afrike. Romanizacija je uključivala intenzivno doseljavanje i miješanje ljudi, što je dovelo do velikih demografskih promjena.
Slabljenje rimske vlasti i dolazak Sveba, Alana, Vandala te uspostava Vizigotske Kraljevine imali su manji genetički utjecaj unatoč snažnom političkom tragu.
