Svjetsko izvješće za 2026. navodi da se Alzheimerova bolest više ne opisuje kao univerzalno neizlječiva, već se sve više promatra kao stanje kod kojeg rana dijagnoza i širi spektar intervencija mogu poboljšati ishode. Prema novim istraživanjima, čak 45 posto slučajeva demencije moglo bi se spriječiti ili odgoditi djelovanjem na 14 promjenjivih faktora rizika tijekom života. Svjetska zdravstvena organizacija u svojim smjernicama ističe hipertenziju, depresiju, fizičku neaktivnost, pušenje, dijabetes, pretjeranu konzumaciju alkohola i visok kolesterol kao ključne faktore. U posljednjih pet godina odobreni su lijekovi donanemab i lecanemab, prvi koji su dokazano usporili napredovanje rane faze Alzheimera, a ne samo ublažavali simptome. Procjene predviđaju da će do 2050. godine s demencijom živjeti 139 milijuna ljudi, pa i mala odgoda početka kognitivnog propadanja mogla bi značiti milijune slučajeva manje.