Baselska akcijska mreža (BAN) u prvoj analizi navodi da bi umjetna inteligencija do 2050. godine mogla proizvesti između 395 i 617 milijuna tona elektroničkog otpada. Procjena podrazumijeva da bi se godišnje do 2030. godine odbacivalo 8,6 do 13,1 milijuna tona opreme, a do 2050. godine taj iznos mogao dosegnuti 31 do 46 milijuna tona. BAN je u analizu uvrstio ne samo servere i grafičke kartice, već i mrežnu opremu, sustave za distribuciju energije, pohranu podataka, hlađenje te osobne uređaje poput pametnih telefona i računala. Organizacija opisuje pojavu "zaraze umjetnom inteligencijom" kao pretjeranu zamjenu tradicionalne elektroničke opreme novom, što bi dodatno povećalo količinu otpada. Prema BAN-u, velik dio novog otpada sadržavat će takozvane vječne kemikalije koje regulatori nastoje zabraniti zbog njihove postojanosti i toksičnosti.