Venera je jedno od najnegostoljubivijih mjesta u Sunčevu sustavu, s temperaturama na površini dovoljno visokima da rastale olovo. Atmosferski je tlak na Veneri gotovo sto puta veći od zemaljskog.
Unatoč tim uvjetima znanstvenici smatraju da površina može čuvati tragove razdoblja kada je planet bio sličniji Zemlji. Istraživači, među kojima je postdoktorandica Sara Taeko Port s Teksaškog sveučilišta u San Antoniju, surađuju s NASA-om i Arizonskim državnim sveučilištem na proučavanju minerala koji bi mogli sačuvati dokaze o vodenoj prošlosti.
Port ističe da fluor u atmosferi može stabilizirati minerale nastale kada je vode bilo više, pa bi otkriće fluornih minerala na Veneri moglo dati podatke o njezinoj nekadašnjoj površinskoj vodi. Projekt je financirao NASA-in Glennov istraživački centar.


















































