U prvim dvjema fazama projekta obnovljeno je 129 kilometara cjevovoda u 27 zagrebačkih naselja, što čini otprilike trećinu ukupne vrelovodne mreže. Trošak projekta iznosi 99 milijuna eura, od čega 49,7 milijuna eura dolazi iz bespovratnih sredstava Europske unije.
Prema podacima HEP-a, provedba će smanjiti istjecanje pogonske vode za 47 posto, toplinske gubitke za 28 posto i emisije ugljičnog dioksida u okoliš. U trećoj fazi zamijenjeno je 6,2 kilometra trase, odnosno 12,4 kilometra cjevovoda, a četvrta faza predviđa obnovu 94 kilometra cjevovoda u razdoblju od 2027. do 2030. godine.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da će nova infrastruktura znatno smanjiti broj incidenata i da je toplinska energija u Hrvatskoj gotovo dvostruko jeftinija od one u Sloveniji.
