Neurobiolozi sa Švicarskog instituta Friedrich Miescher otkrili su da se sjećanja mogu zadržati u mozgu iako više ne utječu na ponašanje, a nazvali su ih „tihim“ tragovima. U eksperimentu na voćnim mušicama, jedinke su naučene povezati određeni miris s blagim električnim šokom i izbjegavati taj miris, no nakon dana reakcija je nestala, dok se sjećanje moglo obnoviti pomoću poznatog osvjetljenja i teksture površine. Istraživanje je pokazalo da mozak formira dvije verzije sjećanja od samog početka: jedna odmah djeluje na ponašanje, dok se druga pohranjuje latentno u drugoj skupini neurona i može se ponovo aktivirati pod odgovarajućim uvjetima. Autori ističu da proces dohvaćanja sjećanja može dovesti do lažnih uspomena, a takva fleksibilnost pomaže mozgu da se prilagodi promjenama u okolišu.