Gotovo petsto ljudi uhićeno je od početka ljeta zbog sumnje na namjerno podmetanje šumskih požara, a oko sedamdeset posto tih slučajeva odnosi se na namjeru, dok se preostalih trideset posto odnosi na nemar ili slučajno izazivanje. Prema državnim podacima, ljudska aktivnost uzrokuje oko devedeset posto šumskih požara, od čega je otprilike četvrtina namjerno izazvana. Među uhićenima su i 70-godišnji umirovljenik koji je zbog spaljivanja papira i otpada u vrtu dobio kaznu od tisuću dvjesto eura, te 29-godišnjak kojem je zabranjen ulazak u tri departmana na šest mjeseci zbog pušenja u šumovitom području tijekom najveće opasnosti od požara. Za bacanje opuška ili paljenje roštilja u zabranjenom području propisana je kazna od sto trideset pet eura, a u razdoblju najveće opasnosti počinitelju može prijeti do godinu dana zatvora i kazna od petnaest tisuća eura, dok za namjerno podmetanje požara najviša kazna iznosi petnaest godina zatvora. Stručnjaci upozoravaju da vruće i suho vrijeme, toplinski valovi i nedostatak oborina čine vegetaciju izrazito zapaljivom, što povećava učestalost i razmjere požara unatoč podacima o ljudskom uzroku.