Snježana Banović je u kasnijim godinama objavila svoj prvi roman. Roman proizlazi iz njezinih prethodnih knjiga o povijesti Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i fiktcionalizira vrijeme i likove iz tih djela. Autorka ističe da je djelo nadahnuto stvarnim osobama i pričama iz davnine, ali da je u potpunosti fikcija. Narativ vodi portir koji je zbog nacionalističkog preuzimanja prijevremeno umirovljen i koji postaje kroničar kazališne škole. U romanu se pojavljuju likovi Grom i Vilenik, koji simboliziraju suprotstavljene principe u povijesti hrvatskog kazališta.