Investitori diljem svijeta podižu troškove zaduživanja Francuske, što izaziva strah od javne dužničke krize u drugoj najvećoj europskoj ekonomiji. Francuska ne vodi uravnotežen proračun više od trideset godina i od 2019. godine ne uspijeva zadržati proračunski deficit unutar EU-ograničenja, što je posljedica visokih troškova mirovinskog sustava, rearmiranja i zelene tranzicije. Kao rezultat toga, prinos na desetogodišnje francuske obveznice porastao je na gotovo 5 posto, najviša razina od 2008. godine, a razlika u prinosu u odnosu na njemačke obveznice skočila je s 0,55 postotne točke sredinom rujna na 1,45 postotne točke u ponedjeljak. Guverner Banke Francuske, Emmanuel Moulin, upozorio je da se mora učiniti sve kako bi se spriječila dužnička kriza prije predsjedničkih izbora 2027. godine. Širenje rizika primijećeno je i kod Italije, Belgije i Grčke, čiji su prinosni razmaci također počeli rasti. Zbog ovih pomaka jedinstvena valuta je u ponedjeljak zabilježila najnižu razinu u odnosu na dolar u posljednjih 17 mjeseci.