Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, upozorio je da će hrvatski gradovi postati betonirane pećnice ako ostanu bez urbanih stabala. Naglasio je da su ulaganja u stabla zapravo ulaganja u klimatsku otpornost Hrvatske, jer velika odrasla stabla pružaju hlad, zadržavaju vodu i donose druge ekosustavne koristi. Gubitak stabla predstavlja ogroman financijski gubitak zbog većih troškova hlađenja, pritiska na zdravstveni sustav i rizika od poplava. Znanstvena zajednica već četiri desetljeća potvrđuje da urbano zelenilo smanjuje stres, ublažava učinak „toplinskih otoka“, pročišćava zrak i štiti zdravlje. Hrvatska se, kao i ostatak Europe, suočava s ekstremnim vrućinama i padom oborina, što stabla čini ključnom, ali i najugroženijom infrastrukturnom komponentom gradova. Suša je tihi ubojica stabala, a prave posljedice postaju vidljive tek na jesen. Prosječno urbano stablo visoko 20 metara troši između 150 i 200 litara vode dnevno pri normalnim temperaturama, dok pri temperaturama iznad 35 °C potrošnja skače na 400 do 600 litara.