Istraživanje pokazuje da promjena okusa neutrina može odrediti hoće li masivna zvijezda eksplodirati kao supernova ili kolabirati u crnu rupu. Pri kolapsu jezgre masivne zvijezde oslobađa se ogromna količina neutrina koja prenosi oko 99 % energije tog događaja. Ako neutrini dovoljno zagriju vanjske slojeve zvijezde, nastaje eksplozija koja ostavlja neutronsku zvijezdu; u suprotnom kolaps dovodi do formiranja crne rupe. Koautor studije, astrofizičarka Mariam Gogilashvili s Niels Bohr instituta u Kopenhagenu, ističe da su neutrini ključni za ishod kolapsa. Otkriće da neutrini mogu „oscilirati“ između tri okusa – elektronskog, muonskog i tau – potvrdila je Nobelova nagrada za fiziku 2015.