U ponedjeljak je u fidžijskom gradu Nadi započeo UN-ov prije-COP sastanak na kojem pacifički lideri nastoje privući svjetsku pozornost na posljedice klimatskih promjena na prvoj liniji. Regija južnog Pacifika, koja se smatra jednom od najranjivijih na planetu, suočava se s podizanjem razine mora i topljenjem korala. Sastanci u Nadi i na atolskom otoku Tuvaluu pripremaju veći UN-ov klimatski summit COP31, koji će se sljedećeg mjeseca održati u Turskoj. Lideri su zatražili da se zadrži cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 °C, da se poveća pristup klimatskom financiranju i da se oceanu pruži veća uloga u klimatskom režimu, što je istaknula fidžijska ministrica za klimu Lynda Tabuya. Prema UN-ovom izvješću, razina mora raste rekordnom brzinom, a do 2050. godine moglo bi biti raseljeno i do 1,2 milijarde ljudi, pri čemu otoci Pacifika bilježe dvostruko veći porast od svjetskog prosjeka. Izvješće je također navelo financijski jaz od 310-365 milijardi dolara potreban za prilagodbu u zemljama u razvoju, dok je u 2023. godini bilo dostupno tek 26 milijardi dolara, a australski ministar za klimu Chris Bowen pozvao je svijet da uskladi ambiciju s isporukom.