U nedjelju, 26. srpnja, Zemlja će se oko svoje osi okrenuti nešto brže nego inače, zbog čega bi to trebao biti najkraći dan u 2026. godini. Razlika će biti toliko mala da je ljudi neće moći primijetiti bez iznimno preciznih atomskih satova. Prema najnovijim podacima i predviđanjima Međunarodne službe za rotaciju Zemlje i referentne sustave, dan bi mogao trajati oko 0,65 milisekundi kraće od uobičajena 24 sata. Na brzinu rotacije utječe niz prirodnih i astronomskih čimbenika, među kojima su položaj i gravitacijsko djelovanje Mjeseca, plimne sile, kretanja u tekućoj Zemljinoj jezgri te promjene u atmosferi i oceanima. Klimatske promjene također imaju važnu ulogu, jer otapanjem polarnog leda velike količine vode premještaju se prema drugim dijelovima planeta, čime se mijenja raspodjela Zemljine mase i neznatno usporava njezina rotacija. Promjene od nekoliko djelića milisekunde ne utječu na svakodnevni život, ali su važne za tehnologije koje ovise o iznimno preciznom mjerenju vremena, poput GPS sustava, satelitske komunikacije i računalnih mreža.