Studija koju je vodilo Sveučilište Ottawa otkrila je da smanjenje košnje i ciljano korištenje herbicida duž ruralnih cestovnih rubova dovodi do 45 % rasta broja oprašivača i 23 % povećanja broja vrsta. Usporedba je provedena između Lanarka, gdje se košnja dva puta godišnje i tretiraju se samo invazivne biljke, te Ottave i okruga Leeds & Grenville, gdje se košnja do četiri puta godišnje i herbicidi se primjenjuju šire. Na lokacijama s niskim intenzitetom upravljanja zabilježeno je znatno više pčela i cvjetnih muha, kao i veći broj vrsta u odnosu na konvencionalno upravljane rubove. Tijekom dva ljeta glavni autor Gil Miranda prikupio je 3 773 uzorka s 31 lokacije, identificirajući 153 vrste, od čega je 100 pčela i 53 cvjetne muhe. Prosječan broj vrsta po lokaciji iznosio je 27 na niskointenzivnim rubovima, dok je na konvencionalnim bilo 22.