Dva nedavna pregledna rada u časopisima Trends in Ecology & Evolution i Fish and Fisheries ističu kako ljudske aktivnosti mijenjaju raznolikost ponašanja riba i kako upravljanje može pomoći u očuvanju te raznolikosti. Istraživači iz Leibnizova instituta za ekološku biologiju slatkovodnih riba (IGB) primijetili su da, iako su amazonske molinezije genetski identične, pojedine ribe pokazuju sustavne razlike u ponašanju, čak i kada se uzgajaju pod istim uvjetima.
Ponašanje riba razlikuje se među vrstama, pa su neke sklonije povjerenju ili hrabrosti, a neke društvenosti ili samoći, što se naziva ponašajnim tipovima. Raznolikost ponašanja proizlazi iz kombinacije unutarnjih stanja, genetskog sastava, fleksibilnosti prilagodbe i vanjskih uvjeta, a ljudski utjecaj može sustavno promijeniti tu raznolikost.
Profesor Robert Arlinghaus iz IGB-a i Humboldtova sveučilišta u Berlinu ističe da ljudski utjecaji uključuju promjene staništa, smetnje, barijere za migraciju, onečišćenje, širenje invazivnih vrsta, intenzivan i selektivan ribolov, bijeg riba iz akvakulture i klimatske promjene koje utječu na aktivnost, reprodukciju, reakcije na predatore, agresiju, socijalno ponašanje, kogniciju i učenje riba.
