Višemjesečni izostanak oborina i visoke ljetne temperature nose velike posljedice za poljoprivredu i gospodarstvo u Hrvatskoj. Profesor Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu ističe da stanje nije dobro i da će se problemi samo pogoršati. Najviše temperature u Hrvatskoj izmjerene su 1981. godine i iznosile su 42,8 stupnja Celzija. Duljina toplinskih valova glavni je problem ove godine, jer su temperature premašile 30 i 35 stupnjeva Celzija u većem dijelu zemlje. Kisić također upozorava na nevidljivi problem - ekstremno smanjenje razine podzemnih voda, što će dovesti do dezertifikacije i opustinjavanja.