Koncept „klima‑inflacija“ opisuje kako uzroci i učinci klimatskih promjena, uključujući napore za njihovo ublažavanje, podižu troškove svakodnevnog života. Od početka industrijske ere čovječanstvo je u atmosferu ispustilo oko 495 milijardi tona ugljičnog dioksida, što je doprinijelo globalnom zatopljenju i učinilo učestalijima ekstremne kiše, vrućine i suše. U 2015. godini članice Ujedinjenih naroda su se dogovorile ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja, odnosno znatno ispod 2 °C. Tek nedavno je Okvirna konvencija UN‑a o klimatskim promjenama izričito označila fosilna goriva kao ključni uzrok problema, čime je razotkrivena dugogodišnja praksa korporativnog „zelenog pranja“ i političkog zatvaranja. Zbog velike ovisnosti svjetske energetike o fosilnim gorivima, uska grla u opskrbi kroz Hormuški tjesnac značajno doprinose trenutnoj inflaciji, a ranije klimatske mjere mogle bi smanjiti utjecaj iranskog sukoba na cijene.