U 1868. godini Hrvatski sabor je službeno priznao Hrvatsko-ugarsku nagodbu, dokument kojim su uređeni mađarsko-hrvatski državno-pravni odnosi unutar nove Austro-Ugarske monarhije. Nagodba je podredila Hrvatsku u odnosu na Ugarsku, osobito po pitanju financija, te je predvidjela da Hrvatska godišnje dobiva fiksni iznos od 2.200.000 forinti, a sav porez ide u zajedničku riznicu u Budim. U praksi se odredbe nagodbe često kršile tijekom razdoblja pojačane mađarizacije. U hrvatskom političkom životu u to vrijeme dominirala je Unionistička stranka, koja je podržavala bliske veze s Mađarskom i nije bila zabrinuta za nacionalna pitanja.