Hrvatski elektroenergetski sustav doživio je povijesni zaokret jer su ljetni maksimumi potrošnje električne energije trajno prestigli zimske. U kolovozu je zabilježen apsolutni povijesni satni maksimum od 3400,5 megavatsati (MWh) u 21 sat navečer, što je posljedica ekstremnih toplinskih valova i intenzivnog turizma. Podaci HEP-a pokazuju da se ljeti težište opterećenja dramatično seli prema obali, gdje odnos ljetne i zimske potrošnje u nekim mjestima doseže čak 5:1. Iako sunčane elektrane na krovovima privremeno rasterećuju sustav u popodnevnim satima, mreža je pod najvećim pritiskom između 20 i 22 sata. Unatoč procvatu solarne energije, čija je instalirana snaga dosegnula 1500 MW, ubrzani razvoj proizvodnih pogona nadmašuje postojeće kapacitete infrastrukture. Prijenosna i distribucijska mreža, zbog starosti i zagušenja, postaje ključno usko grlo energetskog sustava. Kako bi se sustav stabilizirao, HEP i privatni investitori ubrzano razvijaju projekte baterijskih spremnika te nove kapacitete akumulacijskih jezera i reverzibilnih hidroelektrana.