Mladi u Hrvatskoj najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom, u prosjeku s 31,5 godina, dok je prosjek EU-a 26,3 godine, pokazuju podaci Eurostata za 2025. godinu. Hrvatska se tako ponovno nalazi na dnu europske ljestvice, s razlikom većom od pet godina u odnosu na prosjek Unije. Iza Hrvatske slijede Grčka i Slovačka, gdje mladi odlaze od roditelja u prosjeku s 30,9 godina, te Španjolska i Italija s 30,2 godine. Najranije se osamostaljivaju mladi u Finskoj, s oko 21 godine, zatim u Danskoj s 21,8, te u Estoniji i Litvi s 22,7 godina. U 2025. godini čak 75,3 posto mladih odraslih u Hrvatskoj u dobi od 18 do 34 godine živjelo je s barem jednim roditeljem, dok je prosjek EU-a bio 49,8 posto. Kasni odlazak od roditelja ne može se objasniti samo studiranjem ili nezaposlenošću, budući da je Hrvatska među članicama EU u kojima više od polovice mladih koji žive s roditeljima radi puno radno vrijeme. Europska komisija u analizi iz 2026. godine ističe ograničenu ponudu dugoročnog najma, nedostatak socijalnog stanovanja i nedovoljnu ponudu stanova kao ključne probleme hrvatskog stambenog tržišta.