Procjenjuje se da cjepiva svake godine spase dva do tri milijuna života, no mogu izazvati i blage nuspojave poput bolova u mišićima, umora i groznice. Znanstvenici su se usredotočili na razliku u crijevnoj flori kako bi objasnili zašto neki ljudi razviju groznicu nakon cijepljenja protiv koronavirusa, a drugi ne.
U studiji objavljenoj u časopisu „Science“, istraživači su analizirali stolice više od 170 pacijenata prije i nakon druge ili treće doze cjepiva. Osobe koje su imale povišenu temperaturu pokazale su veće koncentracije bakterijskog proteina flagelina u mikrobiomu u odnosu na one bez groznice.
Dodatni eksperiment na genetski modificiranim miševima otkrio je da su životinje izložene ljudskim bakterijama s flagelinom razvile reakciju sličnu ljudskoj vrućici, dok su miševi bez receptora za flagelin imali znatno slabiju reakciju.
