Etiopija smatra da će razvoj projekta Abay (Plavi Nil) ubrzati regionalnu integraciju u regiji i šire. Zemlja ima velikih izazova, kao što su hranidbena nesigurnost, povećana energetska potražnja, brzi demografski rast, pritisak industrijalizacije i učinci klimatske promjene.
Etiopija nije bila stranka ugovora o Nilu iz 1929. i 1959. godine, ali je nasljeđe tih ugovora i dalje utjecalo na političke rasprave o uporabi rijeke. Glavno pitanje nije samo koliko vode Etiopija treba koristiti, već mogu li se povijesna uređenja i dalje koristiti za ograničavanje razvojnih izbora zemlje.
Etiopija je dovršila veliki projekt brane Grand Ethiopian Renaissance Dam (GERD), koji je postao test za zemlju da pokaže može li sama financirati strateške nacionalne projekte.
