U prvoj polovici 2026. godine države EU, Švicarska i Norveška zaprimile su oko 332 000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, što je 17 posto manje nego u istom razdoblju 2025. i najniža razina u posljednjih pet godina. Pad broja nastavlja se od 2024. godine i, prema podacima EU-a za azil, povezan je s političkom tranzicijom u Siriji te s pojačanom suradnjom EU s državama podrijetla i tranzita migranata. Unatoč eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, broj zahtjeva nije porastao, a Europska unija je sklopila sporazume s Tunisom i Mauritanijom koji predviđaju financijsku pomoć uz pojačanu kontrolu granica. Najviše zahtjeva podnijela je Francuska (69 000), slijedi Italija (66 000), dok su Španjolska i Njemačka zabilježile po 55 000 zahtjeva. Po broju podnesenih zahtjeva po stanovniku, najviše je zabilježila Grčka, gdje je podneseno 23 000 zahtjeva, otprilike jedan na svakih 400 stanovnika. U prvostupanjskim postupcima odobrena je međunarodna zaštita za 31 posto podnositelja, najviše među državljanima Malija (87 posto), Haitija (84 posto) i Afganistana (73 posto), a najbrojniju skupinu podnositelja čine Afganistanci (39 000), Venezuelci (33 500) i Bangladešani (19 500).