Vjerojatno jedan od najpoznatijih udžbenika opće fizike, The Feynman Lectures on Physics, počinje poglavljem „Atomi u gibanju”. U njemu se spominje atomska hipoteza, koja kaže da su sve stvari građene od atoma. Naziv atoma dolazi od starogrčke riječi ἄτομον, što znači nedjeljiv. Grčki filozofi poput Leukipa i Demokrita naučavali su da su atomi temelj svega. Engleski prirodoslovac John Dalton uveo je atomsku hipotezu u kemiju, koja kaže da se kemijski elementi sastoje od malih neuništivih čestica. Atomska hipoteza pokazala se izvanredno korisnom u kemiji, ali stvarno postojanje atoma još se gotovo cijelo stoljeće ozbiljno osporavalo. Albert Einstein je među prvima dao fizičku potvrdu stvarnosti atoma.