Rast umjetne inteligencije dovodi do povećanja količine elektroničkog otpada, koji uglavnom ostaje nezabilježen. Prema novom izvještaju, do 2050. godine količina elektroničkog otpada koji nastaje zbog umjetne inteligencije mogla bi biti toliko velika da bi se mogla smjestiti u 23 milijuna kontejnera, što je otprilike dovoljno da se napravi šest krugova oko Zemlje. Taj izvještaj uzima u obzir svu infrastrukturu potrebnu za podršku servera u centrima za pohranu podataka. Manje od četvrtine od 68,3 milijuna tona elektroničkog otpada koji se godišnje stvara u svijetu formalno se prikuplja i reciklira. Većina elektroničkog otpada završava u neformalnom prikupljanju otpada, gdje se oprema može spaliti ili zakopati, što može izložiti radnike i lokalnu okolinu toksičnim materijalima poput olova i kroma. Sjedinjene Američke Države, koje imaju najviše centara za pohranu podataka od bilo koje druge zemlje, još uvijek nisu ratificirale Baselsku konvenciju, koja je uspostavljena kako bi se ograničio međunarodni promet opasnog otpada. Prema procjeni, količina elektroničkog otpada koji se godišnje stvara u svijetu će se do 2050. godine utrostručiti i doseći 211 milijuna metričkih tona, od čega se oko 15 do 20 posto pripisuje umjetnoj inteligenciji.