Čelnik Banke za međunarodna poravnanja, Pablo Hernández de Cos, upozorio je da umjetna inteligencija sve više financira poduzeća dugom umjesto zaradom, što može narušiti financijsku stabilnost. Prema njegovim procjenama, pet najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki u razdoblju od 2025. do 2026. u AI će uložiti više od bilijun dolara. BIS predviđa da će globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju do kraja desetljeća porasti s oko 500 milijardi dolara na čak četiri bilijuna dolara. Umjetna inteligencija ne mijenja mandat monetarne politike, ali otežava tumačenje gospodarstava jer istovremeno utječe na potražnju, ponudu i financijska tržišta. Generativna umjetna inteligencija, prema BIS-ovim podacima, može podići produktivnost u specifičnim zadacima od 10 do 65 posto.